Oglas

Poruka Araghchija

Iran: Više nema suzdržanosti ako Izrael ponovo napadne naftna i plinska postrojenja

author
Guardian
19. mar. 2026. 20:09
FILE PHOTO: Military exercise in Isfahan, Iran
Iranian Army/WANA (West Asia News Agency)/Handout via REUTERS

Iran je poručio da više neće pokazivati “nimalo suzdržanosti” ako njegova energetska infrastruktura ponovo bude meta napada, dok raste zabrinutost zbog širenja sukoba na ključna naftna i plinska postrojenja širom Bliskog istoka.

Oglas

Poruku je uputio iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, nakon što je Izrael napao ogromno plinsko polje South Pars, koje Iran dijeli s Katarom, što je zatim izazvalo iranske uzvratne udare na katarski plinski kompleks Ras Laffan i druge energetske ciljeve u Zaljevu.

Naš odgovor na izraelski napad na našu infrastrukturu upotrijebio je samo djelić naše moći. Jedini razlog za suzdržanost bilo je uvažavanje poziva na deeskalaciju”, napisao je Araghchi na mreži X. “Nula suzdržanosti ako naša infrastruktura ponovo bude pogođena”.

Katar je u međuvremenu objavio da je iranski napad nanio oko 20 milijardi dolara štete njegovim postrojenjima i da je izvan funkcije ostalo oko 12,8 miliona tona godišnjeg izvoznog kapaciteta za izvoz ukapljenog prirodnog gasa, što bi moglo utjecati na isporuke pojedinim evropskim zemljama u periodu od tri do pet godina.

Ras Laffan je jedno od ključnih svjetskih čvorišta za LNG, a poremećaji u tom kompleksu mogli bi imati posljedice po globalno tržište gasa.

Istovremeno, Izrael je potvrdio da je rafinerija Bazan Group u Haifi pogođena i oštećena u iranskom napadu, dok su iranski udari, prema izvještajima, pogodili i energetske objekte u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu.

Evropske sile i Japan reagirali su zajedničkim saopćenjem. Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska i Japan izrazili su “duboku zabrinutost” zbog eskalacije i pozvali Iran da odmah prekine prijetnje, postavljanje mina, napade dronovima i raketama te druge pokušaje blokade Hormuškog moreuza za komercijalni saobraćaj.

Poručili su i da su spremni doprinijeti “odgovarajućim naporima” kako bi se osigurao siguran prolaz kroz moreuz, upozoravajući da će posljedice daljnjih poremećaja osjetiti ljudi širom svijeta, posebno najugroženiji.

Tržišta su burno reagovala. Cijena nafte Brent skočila je u jednom trenutku i do 10 posto, dosegnuvši 119 dolara po barelu, prije nego što se spustila na oko 110 dolara. Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. februara, cijene nafte porasle su za oko 60 posto.

Snažno su porasle i cijene gasa u Evropi i Velikoj Britaniji, dok su berze u Aziji i Evropi zabilježile oštar pad, uz sve veći strah da bi udari na energetsku infrastrukturu mogli prerasti u globalnu energetsku krizu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama